• Savjetovanje o zdravom načinu života (prevencija kardiovaskularnih bolesti, prevencija dijabetesa)

• Mjerenje tjelesne visine i težine, izračunavanje indeksa tjelesne mase (BMI)

• Mjerenje oksigenacije u krvi

• Mjerenje glukoze (GUK-A)

• Mjerenje krvnog tlaka

• Projekcije i videoisječci o obnovi institucije

Klinička bolnica Merkur nastala je na temeljima "Merkurovog sanatorija", elitnoj bolnici sredine prošlog stoljeća, poznatoj po eminentnim liječnicima i komfornom smještaju bolesnika. U 1945. godini svi privatni i društveni sanatoriji i bolnice uključuju se u javnu zdravstvenu službu, pa od tada bivši sanatorij Merkur djeluje kao opća bolnica do 1974. godine, prvo kao opća bolnica, a od 1974. godine kao klinička bolnica.

Od 60-tih godina bolnica u stručnom dijelu ponovo počinje uspon sa Internom klinikom koja je postala prva klinika u okviru Bolnice, do današnje pozicije od pet kliničkih institucija (Interna, Kirurgija, Ginekologija, Radiologija i Patologija sa citologijom), uz renomirani Odjel za uho grlo i nos. Današnje ime bolnica nosi od 30. svibnja 1992. godine.

• Mjerenje krvnog tlaka

• Mjerenje razine glukoze u krvi

• Mjerenje razine kolesterola

• Mjerenje gležanj-brahijalnog indeksa

• Mjerenje indeksa tjelesne mase

• Projekcije i video isječci o obnovi institucije.

Zgrada na Rockefellerovoj 2 izgrađena je između 1924. i 1927. godine sredstvima Rockefellerove zaklade kao Bakteriološki i epidemiološki institut. Kasnije je postala Centralni higijenski zavod, a danas je sjedište Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Prije potresa, u zgradi su djelovale službe za epidemiologiju zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti, mikrobiologiju te medicinsku informatiku i biostatistiku.

• izložba fotografija snimatelja HINA-e

• INFO-PANOI o obnovi nakon potresa

• 11:00 – 12:00 obilazak zgrade uz stručno vodstvo konzervatora

Zgrada u kojoj je danas sjedište Hrvatske informativne novinske agencije smještena je unutar obuhvata zaštićene Povijesne urbane cjeline grada Zagreba, upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

U stručnoj literaturi poznata je kao kuća Heinzel, prema investitoru i projektantu Vjekoslavu Heinzelu, ujedno arhitektu i bivšem zagrebačkom gradonačelniku.

Riječ je o trokatnici s mansardom podignutoj 1910. godine. Ulično pročelje zgrade karakteriziraju bogati neostilski i stilizirani dekorativni elementi.

• Izložba fotografija djelatnosti Atelijera Meštrović tijekom obnove

• INFO-PANOI o obnovi nakon potresa

• 10:00 – 11:00 obilazak zgrade uz stručno vodstvo konzervatora

Smješten u Povijesnoj urbanoj cjelini Gornjeg grada, kompleks kuća u Mletačkoj 8, zaštićen je i kao pojedinačno kulturno dobro, upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, ne samo zbog svoje ambijentalne, nego i povijesno-kulturne vrijednosti spomen-kuće života i djelovanja Ivana Meštrovića, jednog od najvećih hrvatskog kipara. Kompleks se sastoji od dvije kuće koje je Meštrović kupio 1921.godine, prema njegovoj je ideji adaptaciju u početku vodio Viktor Kovačić, a dovršio Harold Bilinić, dok je nacrt za kamena ulazna vrata izradio Drago Ibler.

Darovnim ugovorom iz 1952. godine Meštrović je svoju kuću s ateljeom u Zagrebu poklonio Vladi Narodne Republike Hrvatske. Kasniju adaptaciju kompleksa u izložbene svrhe projektirao je 1961. Miroslav Begović, te je od 1963. do danas Atelje Meštrović otvoren za posjet javnosti, prvotno u sklopu Galerija grada Zagreba, a danas u sklopu Muzeja Ivana Meštrovića.

• Izložba fotografija restauriranih umjetnina pokretnih kulturnih dobara

• INFO-PANOI o obnovi nakon potresa

• obilazak uz stručno vodstvo konzervatora

Zgrada uprave Hrvatskog restauratorskog zavoda sagrađena je oko 1780. godine kao ljetnikovac zagrebačkog biskupa Josipa Galjufa. Zaštićena je kao pojedinačno kulturno dobro i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Riječ je o arhitektonski najkvalitetnije sačuvanoj zgradi s početka zadnje četvrtine 18. stoljeća u Zagrebu koju odlikuju jasne oznake baroknog klasicizma. Smještena je u Povijesnoj urbanoj cjelini grada Zagreba te se ističe kao jedan od najvažnijih primjera ladanjske arhitekture u Hrvatskoj.

U vrijeme gradnje zvana je „zidanicom“ jer je bila jedini zidani objekt na širem području današnje Šalate. Gospodarske su zgrade smještene južno od ljetnikovca srušene su, a veliki biskupski posjed s vinogradima rasparceliran je i izgrađen u 20. stoljeću.

• INFO-PANOI o obnovi nakon potresa

• obilazak uz stručno vodstvo konzervatora, projektanta i djelatnika Arhiva HNK-a

Kuća u Mesićevoj ostavština je glumice Mile Dimitrijević koja je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu ispisala povijest hrvatskog glumišta, nastupala gotovo sedam desetljeća od otvorenja nove zgrade 1895. u Vojnovićevu „Ekvinociju“ do posljednjeg nastupa u Budakovoj „Mećavi“, u svojoj osamdeset i osmoj godini života.

Samostojeća zgrada stambene namjene izgrađena u rezidencijalnoj gradskoj četvrti, u prvoj polovici 20. stoljeća, smještena je unutar obuhvata zaštićene Povijesne urbane cjeline grada Zagreba, upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Godine 1988. zgrada donacijom postaje vlasništvom Hrvatskog narodnog kazališta te su u njoj smještene stambene prostorije namijenjene privremenom boravku gostujućih umjetnika.

U sklopu obnove nakon potresa 2020. godine, ponovno je uređena i javna spomen-soba s predmetima, fotografijama i kostimima Mile Dimitrijević kao uspomena na veliku glumicu i donatoricu.

• INFO-PANOI o obnovi nakon potresa

• obilazak uz stručno vodstvo konzervatora i projektanta

• 18:30 – 19:30 Sveta misa zahvalnica za obnovu nakon potresa, predvodi monsinjor Zlatko Koren

Obnova kompleksa crkve svetog Franje Asiškog s franjevačkim samostanom na zagrebačkom Kaptolu, upisanog u Registar kulturnih dobara Hrvatske, jedan je od najopsežnijih i najzahtjevnijih projekata obnove sakralne i općenito kulturne baštine nakon teških oštećenja uzrokovanih zagrebačkim i petrinjskim potresom.

Pretpostavlja se da današnja crkva, koja je građena između 1255. i 1264. godine, leži na temeljima starije crkve iz 1228. Najnovijim arheološkim istraživanjima nakon potresa, otkriveni su temelji starije građevine te je utvrđeno da je franjevačka crkva iz 13. stoljeća građena na mjestu prethodno uništene, također sakralne građevine iz 11. stoljeća. Smatra se jednom od najranijih propovjedničkih dvoranskih crkava s dugim korskim svetištem u Srednjoj Europi.

U svojoj dugoj povijesti, crkva svetog Franje Asiškog obnavljana je u više navrata, a nakon potresa 1880., obnovljena je u neogotičkom stilu prema projektima Hermana Bolléa.

Među najvrjednije umjetnine franjevačke crkve na Kaptolu, izdvajaju se središnja oltarna slika sv. Franje u molitvi koju je fra Celestin Medović dovršio 1901. i vitraji Ive Dulčića kojima je 1960. prikazao „Pjesmu stvorova“.

Refektorij (blagovaonica) kaptolskog samostana smatra se jednim od najmonumentalnijih ostvarenja baroka u Hrvatskoj, a u klaustru se nalazi kip Bezgrješne Djevice Marije koji je čudom ostao neoštećen u bombardiranju 1944., kao i u potresu u ožujku 2020. godine.

• Izložba kostima i scenografskih elemenata HNK

• INFO-PANOI o obnovi nakon potresa

• 11,00 i 13,00 - obilazak uz stručno vodstvo projektanta i glumaca

• 10,00 i 12,00 likovno-kazališne radionice za osnovnoškolce

Kompleks postojećih zgrada uz Ulicu Božidara Adžije u vlasništvu zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta proteklih se desetljeća koristio za radionice kazališnih kulisa (slikarska, tapetarske, stolarska, bravarske i kiparska radionica) te kao čuvaonica.

Središnji volumen kompleksa čini zgrada nekadašnje vojne austrougarske konjušnice koja ima posebnu ambijentalnu vrijednost. Oko nje je bilo raspoređeno devet zgrada različitog vremena izgradnje.

Uz vraćanje u funkciju kazališnih radionica i čuvaonica, projektom cjelovite obnove kompleksa u Adžijinoj predviđena je i izgradnja Druge scene Hrvatskog narodnog kazališta – nove zgrade koja će riješiti desetljetni problem nedostatka prostora i omogućiti realizaciju programskih aktivnosti za sva tri ansambla Hrvatskog narodnog kazališta.

• INFO-PANOI i displej s videoprikazom obnove nakon potresa

• 10:00 – 11:00 obilazak uz stručno vodstvo konzervatora i projektanta

• slobodan ulaz

Jedan od najvećih muzeja u Hrvatskoj, Hrvatski prirodoslovni muzej smješten je na bedemima zagrebačkoga Gornjega grada, u povijesnoj plemićkoj palači Amadeo, upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Riječ je o tzv. „Kući s plesnom dvoranom” koju je 1796. godine izgradio grof Antun Pejačević, a u njoj su se od 1797. godine održavale kazališne predstave. Prvo gradsko kazalište župana zagrebačkog, grofa Antuna Amadea de Varkonya, poznato kao „Amadeov teatar” nalazilo se u palači od 1807. do 1834. godine.

Od 1849. u palači su smješteni državni uredi, a 1853. Zemaljsko građevno ravnateljstvo izvodi adaptaciju kazališta i dogradnju drugog kata. Od 1868. u zgradu je preseljen Prirodoslovni odjel Narodnog muzeja, danas Hrvatski prirodoslovni muzej.

Njegove su zbirke puno starije, jer im začeci potječu iz Prvostolne akademije u Zagrebu te razdoblja Hrvatskoga narodnog preporoda, kada je u Opatičkoj ulici 1846. godine utemeljen Narodni muzej.

• INFO-PANOI i displej s video prikazom obnove nakon potresa

• 11:00 – 13:00 obilazak uz stručno vodstvo glavnog arhitekta MVEP i konzervatora

Zgrada Ministarstva vanjskih i europskih poslova u Zagrebu na adresi Trg Nikole Zrinskog 7-8 nalazi se u području Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb, upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Sagrađena kao palača Hrvatsko-slavonske zemaljske hipotekarne banke, na uglu Zrinjskog trga i Đorđićeve ulice, zgrada je reprezentativno historicističko zdanje na jednom od najljepših zagrebačkih trgova, sagrađeno početkom 20. stoljeća. Graditelji ne samo zagrebačkih historicističkih veduta, nego i diljem tadašnje Hasburške monarhije, Leo Hönisberg i Julio Deutsch izgradili su je prema projektu bečkog arhitekta Friedricha Schachnera.

Zgrada je u uporabi od 1904. godine, kada jedan od najboljih hrvatskih slikara toga doba Menci Klement Crnčić završava sliku „Orača“, platno na stropu središnje prijemne dvorane na prvom katu, koju danas krasi navodno najveće kristalno ogledalo svoga vremena u Europi, iz zbirke Muzeja za umjetnost i obrt.

Na vrhu zapadnog pročelja zgrade izveden je timpanon s djelom jednog od najboljih kipara hrvatske moderne, Rudolfa Valdeca koji je na vrhu vijenca postavio alegoriju domovine Hrvatske, skulpturu „Croatia“, drugu verziju kompozicije koja se nalazi na palači Trgovačko-obrtne komore, današnjeg Etnografskog muzeja.

• INFO-PANOI i displej s video prikazom obnove nakon potresa

• 10:00 – 11:00 obilazak uz stručno vodstvo konzervatora i projektanta

Palača Bužan zaštićena je kao pojedinačno kulturno dobro i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske temeljem svog kulturno-povijesnog značaja te izrazite graditeljsko-tipološke i arhitektonske vrijednosti.

Zagrebački graditelj Matija Leonhart izgradio je 1754. godine za hrvatskog podbana Ivana Bužana. Tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća palača je bila u funkciji vojne komande, a između 1941. i 1943. godine temeljito je obnovljena i adaptirana za Maršalat, kojim je stolovao Eugen Kvaternik.

Adaptacija je izvedena prema projektu arhitekta Brune Bauera, a uključila je dorade i korekcije izvornog prostornog rasporeda te stilsku restauraciju s dodavanjem elemenata pod utjecajem neobaroka. U palači Bužan danas je smješten Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske.

• Prigodna izložba i projekcija

• Obilazak zgrade

Palaču Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva, danas Pravni fakultet na Trgu Republike Hrvatske 2-3, projektirao je Franjo Klein u neorenesansnom stilu. Sagrađena je 1877. - 1878. godine kao dvokatnica s dva istaknuta bočna paviljona. Bila je prva u nizu reprezentativnih građevina na nekadašnjem sajmištu, tada još novom i neuređenom gradskom trgu.

Glavno pročelje, komponirano u devet osi, ističe se središnjim rizalitom s balkonom na prvom katu, čiju ogradu krase četiri ženska alegorijska kipa. Kipovi, prvotno isklesani u viničkom kamenu, 1967. godine zamijenjeni su kopijama.

Bočna pročelja naknadno su pojednostavljena, a zgrada je 1922. - 1924. nadograđena trećim katom prema projektu Velimira Stiassnyja. Zgrada je zaštićena kao pojedinačno kulturno dobro i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

• Prigodna izložba i projekcija

• Obilazak zgrade

Zgradu današnjeg Fakulteta političkih znanosti, nekadašnje Radničko prenoćište u Lepušićevoj 6, projektirao je Antun Ulrich u suradnji s Dragicom Perak. Izgrađena je 1947. godine kao modernistička četverokatnica T-tlocrta s uvučenim petim katom, povezana s nižom dvokatnom dvorišnom zgradom.

Zgrada je 1963. godine adaptirana za potrebe Fakulteta političkih znanosti prema projektu Ive Bartolića i suradnika Jaška Vidića. Tom je prilikom preoblikovan dio prizemlja između kolnih ulaza, dok je glavno pročelje zadržalo izvorni oblik.

Zgrada je ove godine temeljito obnovljena i modernizirana u sklopu cjelovite obnove, tijekom koje je konstrukcijski ojačana, preuređena i opremljena suvremenom tehnikom i namještajem.

• Prigodna izložba i projekcija

• Obilazak zgrade

Zgrada Fizikalnog zavoda, na Marulićevom trgu 19, sagrađena je između 1927. i 1932. godine prema projektu Egona Steinmanna, temeljenom na skicama Vjekoslava Bastla i uputama predstojnika Zavoda, prof. dr. Stanka Hondla. Pročelja su oblikovana u neoklasičnom stilu, s naglašenim katovima koje raščlanjuju pilastri i polustupovi velikog reda.

Zgrada dobro korespondira sa zgradom Kemijskog zavoda na sjeveroistočnoj strani trga. Danas u njoj djeluju Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“, Geografski odjel PMF-a i Klub hrvatskih Humboltovaca.

Zaštićena je kao pojedinačno kulturno dobro i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

• Prigodna izložba i projekcija

• Obilazak zgrade

Zgrada Učiteljskog fakulteta u Savskoj 77, izvorno sagrađena 1938./1939. godine kao Ženska realna gimnazija Sestara Milosrdnica, djelo je arhitekta Zvonimira Vrkljana. Racionalno i funkcionalno oblikovan sklop vrijedan je primjer školske arhitekture međuratnog razdoblja u Zagrebu, jedinstven po ostvarenju ideje total dizajna.

Sklop Učiteljske akademije zajedno s novom sportskom dvoranom arhitekta Slavka Delfina i parkom tvori značajnu arhitektonsko-pejzažnu cjelinu. Zgradu, koju danas dijele Učiteljski fakultet i dvije škole, odlikuje prepoznatljiv modernistički izraz. Zgrada je zaštićena kao pojedinačno kulturno dobro i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

• Prigodna izložba i projekcija

• Obilazak zgrade

Kompleks Agronomskog i Šumarskog fakulteta smješten je u zelenoj oazi Maksimira, gdje se njegove brojne zgrade ponekad mogu doimati poput labirinta. Zgrade su izgrađene između 1934. i 1947. godine prema tadašnjim građevinskim standardima.

Tri paviljona, obnovljena u sklopu recentnih radova, prvi su put useljena 1933., 1940. i 1947. godine. Novi sklop Šumarskog fakulteta, djelo arhitektice Dine Vulin Ileković, dovršen je 2006. godine.

Zgrade javne namjene unutar kompleksa nalaze se u „A“ zoni Parka Maksimir, koji je zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

• Obilazak škole

• Informiranje javnosti o obnovi

• Predstavljanje rada i uspjeha škole

Gradsku pučku školu, danas Osnovnu školu Dr. Ivan Merz u Račkoga 4 projektirao je Gradski građevinski ured, pod vodstvom Milana Lenucija. Školu su 1901. godine sagradili građevno poduzeće Hönigsberg & Deutsch i Filip Erfort.

Upravo su Hönigsberg & Deutsch oblikovali pročelje, ukrašeno kombinacijom historicističkih i secesijskih dekorativnih elemenata. Na dvorišnoj strani zgrade i danas su sačuvani izvorni natpisi koji su nekada označavali odvojene ulaze za djevojčice i dječake.

Škola je značajna i po inovativnim tehničkim rješenjima – bila je prva škola u Zagrebu s ugrađenom kotlovnicom za parno grijanje.

• Obilazak škole

• Informiranje javnosti o obnovi

• Predstavljanje rada i uspjeha škole

Gradska obospolna pučka škola u Krajiškoj 9 sagrađena je 1889. prema projektu Kune Waidmanna i suradnika Martina Pilara. Arhitektonska kompozicija zasniva se na kompaktnom volumenu s istaknutim kutovima, a volumen dvostrukog stubišta spojen je s volumenom gombaonice.

Funkcionalna organizacija prostora temelji se na linearnom rasporedu učionica uz izduženi hodnik, čime se postiže harmonija u oblikovanju koja je u skladu s estetskim načelima karakterističnim za rad arhitekta Kune Waidmanna. Školi su 1922. godine J. Seifert i K. Wajda nadogradili drugi kat.

• Obilazak škole

• Informiranje javnosti o obnovi

• Predstavljanje rada i uspjeha škole

Zgrada Osnovne škole Miroslava Krleže dio je povijesne urbane cjeline i upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Osnovna škola Miroslava Krleže obilježava 195 godina postojanja, a zgrada u kojoj se danas nalaze prostori škole sagrađena je prije 149 godina.

Osnovna škola Miroslava Krleže najstarija je osnovna škola u Zagrebu i već je preživjela potres.

• Obilazak škole

• Informiranje javnosti o obnovi

• Predstavljanje rada i uspjeha škole

Gornjogradska gimnazija, smještena na Katarininom trgu, jedna je od najstarijih hrvatskih škola, osnovana 1607. godine u napuštenom dominikanskom samostanu. Često nazvana Šesta gimnazija, zgrada je trokrilni dvokatni kompleks izgrađen na gradskim bedemima, oblikovan nadogradnjama iz 17. i 19. stoljeća.

Nova gimnazijska zgrada, građena iza požara 1645. godine proširena je 1668. za potrebe filozofskog tečaja, a 1669. dobiva povlasticu visokih škola i postaje Akademijom što se smatra začetkom Sveučilišta u Zagrebu. Od 1842. gimnazija je odvojena od Akademije, a 1853. dograđen je istočni dio prema šetalištu. Godine 1872. nadograđen je drugi kat, dok od 1882. zgrada služi isključivo gimnazijskoj svrsi.

Južno pročelje krase neorenesansni detalji i ukrašeni kameni portal, dok unutrašnjost čuva trokrako stubište s kovanom ogradom iz 1829. i veliku dvoranu s oslikanim stropom, vjerojatno radom danskog slikara Johannesa Clausena. Gimnazija je zaštićeno kulturno dobro i primjer povijesne baštine Zagreba.

• Obilazak škole

• Informiranje javnosti o obnovi

• Predstavljanje rada i uspjeha škole

Zgrada u kojoj je danas smještena Gimnazija Tituša Brezovačkog jedan je od najljepših zagrebačkih primjera arhitekture 17. stoljeća. Zgrada je izvorno bila kuća kneza Ivana Draškovića, koji ju je 1627. darovao isusovcima kao zahvalu za dobivanje papinske dozvole za brak sa sestričnom u trećem koljenu, pod uvjetom da se u njoj uredi konvikt za siromašne učenike gimnazije.

Građevina, kompleks od četiri krila s unutarnjim četvrtastim atrijem, sačuvala je karakteristike arhitekture 17. stoljeća, unatoč kasnijim preinakama. Atrij je služio kao mjesto za predstave isusovaca, a kasnije i za ljetne priredbe pod nazivom „Atrij Tituša Brezovačkog“.

U potresu 1880. godine zgrada je jako oštećena pa je obnova trajala 16 godina. Zgrada je veća oštećenja pretrpjela i u potresu 2020. godine te je obnova trajala 36 mjeseci tijekom kojih je zgrada cjelovito revitalizirana. Zgrada gimnazije, zaštićeno kulturno dobro, očuvana je kao vrijedan primjer monumentalne arhitekture 17. stoljeća.

• Izložba obnove zgrade i nepokretnih kulturnih dobara u okolici

• INFO-PANOI o obnovi nakon potresa

• 12,00 – 13,00 obilazak uz stručno vodstvo konzervatora i projektanta

Kurija Zagrebačkog kaptola, danas Muzej Prigorja, smješten na Trgu Dragutina Domjanića 5 u Sesvetama. Nosi status zaštićenog kulturnog dobra iz 18. stoljeća. Zgrada je slobodnostojeća jednokatnica pravokutnog tlocrta, jednostavne masivne volumetrije i visokog poluskošenog krovišta.

Uz sjeverno pročelje nalaze se dva simetrična eliptična portala u ogradnom zidu, koja vode na imanje. Povijest muzeja započinje 1975. godine otkrićem arheološkog lokaliteta Kuzelin kod Donje Glavnice, što je potaknulo sustavna istraživanja i osnivanje muzeja 1977. godine. Od tada Muzej Prigorja aktivno čuva i prezentira kulturnu baštinu prigorskog kraja.

• Panel o tijeku obnove u 11 sati

• Izložba fotografija

• Video prezentacija

• Obilazak zgrade

Pučko otvoreno učilište Zaprešić, smješteno na Trgu žrtava fašizma 11, predstavlja središte kulturnog, kreativnog i obrazovnog života grada. Ova kulturna institucija nudi raznovrsne programe, uključujući tečajeve, radionice, izložbe, predstave, koncerte i filmske projekcije, te značajno doprinosi obogaćivanju zajednice.

Zgrada učilišta, smještena u samom centru grada Zaprešića, ima povijesnu i arhitektonsku važnost te pruža prostor za različite kulturne i obrazovne aktivnosti. Posebna pažnja posvećena je programima za djecu i mlade, kao i organizaciji književnih večeri, stručnih skupova i javnih predavanja.

Pučko otvoreno učilište Zaprešić svojom dugogodišnjom tradicijom i raznovrsnim sadržajima kontinuirano doprinosi kulturnom i obrazovnom razvoju lokalne zajednice.

• Prezentacija i obilazak

Dom kulture Kravarsko smješten je na Trgu Stjepana Radića 16 u središtu Kravarskog. Ovaj prostor već dugi niz godina služi kao središte kulturnih i društvenih aktivnosti za mještane i posjetitelje. U Domu kulture održavaju se razni događaji poput predstava, koncerata i zabava. Također, prostorije Doma kulture bile su domaćin brojnim radionicama i edukativnim programima.

Kulturno-umjetničko društvo (KUD) Kravarsko aktivno djeluje u ovom prostoru, pružajući mogućnosti za članstvo i sudjelovanje u očuvanju tradicije kroz ples, pjevanje i sviranje instrumenata.

• 10:00 Otvorenje

• 10:15 Obaranje ruke – Klub za obaranje ruke Zrinski

• 11:00 Mala škola atletike – Atletski klub Sv. Vid Vrbovec

• 12:00 Nogometna utakmica (limači)

• 13:00 Kreativni u sportu - izložba dječjih radova

• 14:00 Druženje uz društvene igre za djecu i odrasle

• 15:00 Panel i prezentacija tijeka obnove zgrade

• 16:00 Otvorena šahovska partija

• 17:00 Pikado turnir

Zgrada javne i društvene namjene na adresi Banovo 63 u Vrbovcu službeno je otvorena 18. svibnja 2024. godine.

Ova zgrada, poznata kao zgrada mjesnog odbora Banovo, služi kao središte za društvene i kulturne aktivnosti lokalne zajednice, pružajući mjesto za okupljanje i organizaciju raznih događanja.

• razgledavanje uz osoblje

• power point prezentacija cjelovite obnove PŠ Dubranec

• radionica za učenike od 10 do 12 sati (slikanje, crtanje na temu 5. obljetnice potresa, obnove škole) 

Zgrada u kojoj je danas smještena Područna škola Dubranec dio je Osnovne škole Eugena Kvaternika u Velikoj Gorici. Škola je tijekom godina prošla kroz nekoliko značajnih obnova i sanacija. Godine 2009. sanirana je ograda oko škole, dok su 2015. obnovljeni krovište i stolarija u učionicama te školskoj sportskoj dvorani.

Školska zgrada svojim jednostavnim arhitektonskim stilom uklapa se u okolni krajolik te pruža funkcionalan i siguran prostor za obrazovanje učenika. Obnova i modernizacija škole omogućile su bolje uvjete za nastavu i dodatne aktivnosti, čime je postala važan dio lokalne zajednice.

• tiskani paneli o obnovi

• predstavljanje muzejske čuvaonice – vodstva

• prezentiranje restauriranih predmeta

• avanture u muzeju – aktivnosti za djecu

Stara škola u Lijevom Dubrovčaku, smještena na adresi Ulica braće Radić 5, ima dugu povijest i važnu ulogu u lokalnoj zajednici. Nakon prestanka njezine funkcije kao školske ustanove, zgrada je obnovljena i prilagođena za potrebe Muzeja Ivanić-Grada. Obnova je provedena u nekoliko faza, uključujući konstrukcijsku obnovu i uređenje muzejske čuvaonice (depoa) na katu, te pripremu prizemlja za potrebe muzeja.

Danas, zgrada služi kao muzejska čuvaonica gdje se pohranjuju vrijedni muzejski eksponati. Također, prostor se koristi za razne edukativne i kulturne aktivnosti, poput radionica i izložbi, čime ostaje aktivno uključen u život zajednice.

• Prigodna izložba

• Obilazak zgrade

Bistrički Područna škola Laz dio je Osnovne škole Marija Bistrica, smještena na adresi Ulica Laz Bistrički 120 u Mariji Bistrici. Ova škola pruža obrazovanje za učenike iz okolnih naselja, a osim osnovnog obrazovnog programa, aktivno sudjeluje u kulturnim i društvenim događanjima lokalne zajednice.

• Prigodna izložba

• Obilazak zgrade

Područna škola Putkovec pripada Osnovnoj školi Đurmanec i smještena je na adresi Putkovec 29 u Putkovcu. Zgrada je obnovljena nakon oštećenja u petrinjskom potresu 2020. godine. Obnova je uključivala izgradnju novog potpornog zida, saniranje pukotina te uređenje prostorija, uključujući dvije učionice, kuhinju, blagovaonicu, zbornicu, kotlovnicu i sanitarne čvorove.

Škola je opremljena modernim elektroničkim i didaktičkim sredstvima te energetski učinkovitim rješenjima poput solarne elektrane na krovištu. Trenutačno školu pohađa 23 učenika.