Povodom pete obljetnice petrinjskog potresa, pozivamo vas na Dan otvorenih vrata, koji će se održati 29. prosinca diljem Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Tom prigodom bit će otvoren niz obnovljenih zgrada javne namjene, pružajući jedinstvenu priliku za razgledavanje potpuno obnovljenih i suvremeno opremljenih prostora.
Poslijepotresna obnova nije imala za cilj samo povratak na stanje prije potresa, već cjelovitu obnovu, revitalizaciju i stvaranje novih mogućnosti za sve generacije na potresom pogođenim područjima.
Svoja vrata otvorit će brojne ustanove uz prigodan program za sve uzraste – od prostora u kojima započinju prvi koraci i prva prijateljstva, do onih u kojima se stječu znanja, razvija kreativnost, gradi zajedništvo, brine o zdravlju, provodi mladost, i starost te pronalazi duhovni mir.
Vrtići, škole, fakulteti, prostori za mlade, domovi zdravlja, novoizgrađene višestambene zgrade i obiteljske kuće, domovi za starije i pripadajuća naselja, crkve i samostani svjedoče o putu oporavka – putu koji pokazuje da se iz razorenih temelja može izgraditi nova prilika i sigurnija budućnost.
Ususret petoj obljetnici petrinjskog potresa, kao i na sam dan obljetnice, brojne zgrade javne namjene ponovno otvaraju svoja vrata. Zavirite unutra i otkrijte njihovo novo ruho te sadržaje koje danas nude.
završenih obnova
izgrađenih obiteljskih kuća
izgrađenih višestambenih zgrada
zgrada javne namjene
Završena je cjelovita obnova zgrade u Rimskoj ulici 19 u Sisku, koju je Ministarstvo unutarnjih poslova RH i Ministarstvo pravosuđa RH, u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, prepustilo Sisačko-moslavačkoj županiji na korištenje.
Sisačko-moslavačka županija provela je obnovu zgrade javne namjene u Ulici kralja Tomislava 5 u Sisku, a u kojoj je danas smješten Kulturno-povijesni centar Sisačko-moslavačke županije s Memorijalnom sobom Domovinskog rata. Radovi u vrijednosti 919.000 € financirani su sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije.
Kako bi se vratio život u središte grada i očuvale identitetske vizure kulturno-povijesne cjeline i urbani duh Petrinje, na temelju sporazuma Ministarstva kulture i medija i Grada Petrinje izrađen je Program cjelovite obnove kulturno povijesne cjeline grada Petrinje nakon potresa 2020.
Sisačko-moslavačka županija je u centru grada Sisak obnovila zgradu javne namjene kojoj je obnovom dala i novu svrhu. U novom Županijskom centru s kongresnom dvoranom smještene su županijske ustanove i ispostave ministarstava, a dodana vrijednost ovoj zgradi je kongresna dvorana opremljena modernom multimedijalnom opremom.
Zgrada skladišta nazvana Holandska kuća izrazite je urbanističke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti - visoka četverokatnica jednostavnog tlocrta, smještena na lijevoj obali rijeke Kupe i jedno je od posljednjih skladišta izgrađenih u Sisku u 19. stoljeću.
Gradnja zgrade za proizvodnju struje - gradske munjare, pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra započela je 1910. elektrifikacijom grada Petrinje, a elektrana je počela s radom 1911. godine. Kompleks munjare prema originalnim nacrtima sastojao se od dvije cjeline: zgrade upravitelja, koja se nalazi na uglu ulice Matije Gupca i Šetališta Kajetana Knežića te zgrade pogona, koja se nalazi uz šetalište, uvučena od glavne ulice. Obje zgrade imaju secesijske dekoracije na pročeljima.
Važna zbog arhitektonskog oblikovanja i svoje prvobitne industrijske funkcije, Gradska munjara je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, smještena uz lijevu obalu rijeke Kupe, u sisačkom naselju Vrbina.
Zgrada stare klaonice „Gavrilović“ u Petrinji, pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, primjer industrijske gradnje s kraja 19. stoljeća, smještena je na desnoj obali Petrinjčice u neposrednoj blizini ušća u Kupu. Izgradili su je 1896. godine petrinjski graditelji braća Đuro i Bonifacije Cettolo, a od druge polovice 20. stoljeća kada se klaonica premjestila u nove industrijske kapacitete Mesne industrije Gavrilović, zgrada višekratno mijenja namjene komunalnog karaktera.
Visoko valorizirana građevina unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Gline, građena na prijelazu 19. u 20. stoljeće, imala je više faza promjene oblikovanja uz zadržavanje reprezentativnog oblikovanja uličnog pročelja čija je dekorativna arhitektonska plastika neoklasicističkog tipa. Zgradu nakon obnove koristi Humanitarna udruga „Ljudi za ljude”.
Zaštićena unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Gline, reprezentativna Kuća hrvatske himne uz urbanističko-arhitektonske ima i iznimnu povijesnu vrijednost. Izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća kao kuća trgovca P. Peleša, a smatra se da je 1846. godine upravo u njezinom prostoru, za službe u glinskom garnizonu, Josip Runjanin napisao melodiju za pjesmu „Horvatska domovina“ Antuna Mihanovića.
Jedan od vrijednih primjera hrvatske moderne arhitekture, zgrada Narodne knjižnice i čitaonice „Vlado Gotovac“ nalazi se unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Siska. Izgrađena je 1959. godine prema projektu Marijana Habrlea i Miroslava Kosa.
Bolničke zgrade Opće bolnice Dr. Ivo Pedišić Sisak bile su oštećene nakon potresa. Obnovu zgrada u sklopu bolničkog kompleksa provela je Sisačko-moslavačka županija u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, sredstvima Fonda solidarnosti EU, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državni proračuna.
Nakon razornih potresa koji su pogodili sisačko područje na zgradi Doma zdravlja SMŽ u Sisku nastala su umjerena do teška konstrukcijska oštećenja (nosivi zidovi, stubište) te vrlo teška oštećenja pregradnih zidova.
Zgrada Doma zdravlja SMŽ u Petrinji teško je oštećena u potresu te je dobivena suglasnost za njezinu razgradnju. Na istom mjestu Sisačko-moslavačka županija izgradila je novu zgradu jednakih dimenzija, površine 1.113,70 m2. Zgrada Doma zdravlja u Petrinji danas je potpuno nova, energetski učinkovita, a u nju je dodano i dizalo kako bi prostor bio prilagođen osobama s invaliditetom.
Dom zdravlja SMŽ u Glini jedan je od objekata u sustavu zdravstva koji je također teško oštećen potresom. Radove cjelovite obnove provela je Sisačko-moslavačka županija, u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a obuhvaćali konstruktivno ojačanje zgrade te sve druge radove na unutarnjem i vanjskom uređenju zgrade.
Zgrada Hrvatskog doma izgrađena je 1951. godine. Smještena je unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Petrinje što je značilo dodatnu obavezu da se pri obnovi zadrži njezina izvorna ljepota i značaj, dok se istovremeno unapređuje funkcionalnost i sigurnost.
Tijekom serije potresa od 28. prosinca 2020. ova zgrada je pretrpjela značajna oštećenja, odnosno narušeno je stanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade. Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je za operaciju cjelovite obnove Odsjeka u Petrinji Učiteljskog fakulteta osiguralo ukupno 6,2 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, Mehanizma za oporavak i otpornost te Državnog proračuna.
Zgrada Prve osnovne škole Petrinja, pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, izgrađena je 1862. godine, a naknadno je imala nekoliko faza dogradnje. Osim arhitektonske vrijednosti, koja se očituje u pročelnom i prostornom oblikovanju, građevina ima i važnu urbanističku ulogu formirajući jednu od važnijih ulica grada koja vodi prema glavnom gradskom trgu.
OŠ Ivan Goran Kovačić Gora teško je oštećena u potresu te je Sisačko-moslavačka županija, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih i Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, provela cjelovitu obnovu ove škole.
OŠ Glina jedna je od škola koja je tijekom razornog potresa zadobila oštećenja koja su sanirana mjerama hitne sanacije, čime je učenicima omogućeno redovno pohađanje nastave. Osim zgrade škole, sanirane su i mala i velika sportska dvorana. Sanaciju je Sisačko-moslavačka županija provela u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Na tri etaže i više od tri tisuće četvornih metara prostora smješteni su praktikumi i specijalizirani kabineti za nastavu turizma i ugostiteljstva, strojarstva te elektrotehnike i računarstva. Tehnička škola nositelj je projekta i centar je kompetentnosti u dva podsektora – za strojarstvo te za elektrotehniku i računalstvo, dok je Trgovačko-ugostiteljska škola partner na projektu školi iz Primorsko-goranske županije za centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu.
Crkva Presvetog Trojstva s franjevačkim samostanom i zvonikom u Karlovcu pojedinačno je zaštićeno kulturno dobro, upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-267). Svojstvo kulturnog dobra proglašeno je temeljem umjetničkih vrijednosti i za sakralni inventar s odlikama ranog baroka, zrelog baroka i historicizima (Z-5877).
„Mala zgrada gradske uprave“ smještena je unutar obuhvata zaštićene kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Karlovca (Z-2993). S obzirom na poziciju u istočnoj ugaonoj zoni građevinskog bloka kojem pripada, orijentirana je i prema središnjem gradskom trgu karlovačke Zvijezde. Podignuta je za potrebe Slunjske regimente osnovane 1764. godine.
Zgrada Gradskog muzeja Karlovac pojedinačno je zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-3084). Smještena je u sjeverozapadnom dijelu karlovačke Zvijezde te glavnim pročeljem orijentirana prema nekadašnjem Trgu sv. Josipa, danas Strossmayerovom trgu.
Medicinska škola u Karlovcu, izgrađena kao samostojeća građevina, započela je s radom 1960. godine kao “Škola za medicinske sestre”. Okvirne tlocrtne dimenzije objekta bile su 50,3 x 16,1 metara. U objektu je smješteno predvorje, hodnik, ured uprave škole, kabineti profesora, učionice, sanitarije i zbornica.
Zgrada na adresi Gornja Gaza 3 u Karlovcu smještena je unutar obuhvata zaštićene kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Karlovca upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-2993). Riječ je o samostojećoj prizemnici, visokog dvostrešnog krovišta, pročelja dugog sedam osi, s centralno postavljenom ulaznom vežom. Građena je od opeke, odnosno sistemom kanatnih zidova, a pročelja imaju glatku žbuku s jednostavnim profilacijama oko prozora.