Završena je cjelovita obnova zgrade u Rimskoj ulici 19 u Sisku, koju je Ministarstvo unutarnjih poslova RH i Ministarstvo pravosuđa RH, u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, prepustilo Sisačko-moslavačkoj županiji na korištenje.
Obnovom zgrade, Sisačko-moslavačka županija joj je dala novu odgojno-obrazovnu i kulturnu namjenu.
U njoj se danas nalaze galerije Kulturno-povijesnog centra SMŽ, prvi županijski dječji vrtić „Zvjezdice“, uredi za djelatnosti iz područja kulture, Art caffe kao praktikum Srednje škole Viktorovac , sobe za gostujuće umjetnike, ali i nastava za oko 300 učenika Glazbene škole Frana Lhotke. Cijeli prostor opremljen je i novom opremom i namještajem.
Vanjski prostor novog centra otvoren je prema staroj zgradi Glazbene škole i postao je moderan trg sa zelenilom i popločenjem na kojem se održavaju brojna kulturna događanja na otvorenom.
Obnovu je Sisačko-moslavačka županija provela u suradnji s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske te Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Vrijednost radova iznosila je 12,2 milijuna eura, koji su osigurani iz Fonda solidarnosti EU te državnog i županijskog proračuna.
Sisačko-moslavačka županija provela je obnovu zgrade javne namjene u Ulici kralja Tomislava 5 u Sisku, a u kojoj je danas smješten Kulturno-povijesni centar Sisačko-moslavačke županije s Memorijalnom sobom Domovinskog rata. Radovi u vrijednosti 919.000 € financirani su sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije.
Zgrada je izgrađena 1922. godine, a tijekom potresa koji su pogodili sisačko područje teško je oštećena. Obnova je obuhvaćala ojačanje konstruktivnih elemenata objekta te sve druge radove do razine potpune uporabljivosti, kao i ugradnju dizala i vertikalno podizne platforme koje osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti omogućuju pristup svim etažama objekta.
Kako bi se vratio život u središte grada i očuvale identitetske vizure kulturno-povijesne cjeline i urbani duh Petrinje, na temelju sporazuma Ministarstva kulture i medija i Grada Petrinje izrađen je Program cjelovite obnove kulturno povijesne cjeline grada Petrinje nakon potresa 2020. kojim je određen konzervatorski pristup i postavljen cilj prioritetne postpotresne obnove razorno oštećenog gradskog središta - 26 pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara (bez obzira na vlasništvo i namjenu zgrada).
Sisačko-moslavačka županija je u centru grada Sisak obnovila zgradu javne namjene kojoj je obnovom dala i novu svrhu.
U novom Županijskom centru s kongresnom dvoranom smještene su županijske ustanove i ispostave ministarstava, a dodana vrijednost ovoj zgradi je kongresna dvorana opremljena modernom multimedijalnom opremom.
Za cjelovitu obnovu Županijskog centra s kongresnom dvoranom, uključujući i uređenje okoliša, uloženo je oko 3,5 milijuna eura financirano iz Fonda solidarnosti EU te državnog i županijskog proračuna, a u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ministarstvom kulture i medija. Za zgradu je nabavljena i nova oprema i namještaj.
Zgrada skladišta nazvana Holandska kuća izrazite je urbanističke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti - visoka četverokatnica jednostavnog tlocrta, smještena na lijevoj obali rijeke Kupe i jedno je od posljednjih skladišta izgrađenih u Sisku u 19. stoljeću.
U 2019. završena je obnova zgrade kao „Info-centra industrijske baštine - Holandska kuća“ sufinanciranog bespovratnim sredstvima Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, kao odličan primjer održivog korištenja vrijednog djela industrijske arhitekture.
Gradnja zgrade za proizvodnju struje - gradske munjare, pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra započela je 1910. elektrifikacijom grada Petrinje, a elektrana je počela s radom 1911. godine. Kompleks munjare prema originalnim nacrtima sastojao se od dvije cjeline: zgrade upravitelja, koja se nalazi na uglu ulice Matije Gupca i Šetališta Kajetana Knežića te zgrade pogona, koja se nalazi uz šetalište, uvučena od glavne ulice. Obje zgrade imaju secesijske dekoracije na pročeljima.
Obnovom zgrade Gradske munjare koja je u potpunosti financirana sredstvima Državnog proračuna putem Ministarstva kulture i medija iznosom od 1.342.494,98 eura., vrijednog primjera industrijskog razvoja grada Petrinje i njezinom prenamjenom u multimedijski centar s Gradskom kavanom stvoreno je novo središte kulturnog života Petrinje.
Važna zbog arhitektonskog oblikovanja i svoje prvobitne industrijske funkcije, Gradska munjara je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, smještena uz lijevu obalu rijeke Kupe, u sisačkom naselju Vrbina. Sagrađena je 1907. prema projektu tvrtke Križik iz Praga, a do 1947. godine vršila je funkciju gradske elektrane kao prva elektrana na prostoru Moslavine i Banovine te jedna od prvih u Hrvatskoj. Nakon obnove, u zgradu je smješten Planetarij, odnosno zvjezdarnica kao dio obrazovnog sustava te nova atrakcija u turističkoj ponudi Siska.
Zgrada stare klaonice „Gavrilović“ u Petrinji, pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, primjer industrijske gradnje s kraja 19. stoljeća, smještena je na desnoj obali Petrinjčice u neposrednoj blizini ušća u Kupu. Izgradili su je 1896. godine petrinjski graditelji braća Đuro i Bonifacije Cettolo, a od druge polovice 20. stoljeća kada se klaonica premjestila u nove industrijske kapacitete Mesne industrije Gavrilović, zgrada višekratno mijenja namjene komunalnog karaktera. Obnovljena zgrada prenamijenjena je u Centar za mlade „Laura“ u spomen na neprežaljenu žrtvu petrinjskog potresa, djevojčicu Lauru Cvijić. Ovaj kulturni centar za mlade djeluje u sklopu Pučkog otvorenog učilišta Hrvatski dom Petrinja kao sveobuhvatan program za potrebe mladih u lokalnoj zajednici.
Visoko valorizirana građevina unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Gline, građena na prijelazu 19. u 20. stoljeće, imala je više faza promjene oblikovanja uz zadržavanje reprezentativnog oblikovanja uličnog pročelja čija je dekorativna arhitektonska plastika neoklasicističkog tipa. Zgradu nakon obnove koristi Humanitarna udruga „Ljudi za ljude”.
Zaštićena unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Gline, reprezentativna Kuća hrvatske himne uz urbanističko-arhitektonske ima i iznimnu povijesnu vrijednost. Izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća kao kuća trgovca P. Peleša, a smatra se da je 1846. godine upravo u njezinom prostoru, za službe u glinskom garnizonu, Josip Runjanin napisao melodiju za pjesmu „Horvatska domovina“ Antuna Mihanovića. Nakon obnove postala je dom Glazbenoj školi i udrugama u kulturi grada Gline.
Jedan od vrijednih primjera hrvatske moderne arhitekture, zgrada Narodne knjižnice i čitaonice „Vlado Gotovac“ nalazi se unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Siska. Izgrađena je 1959. godine prema projektu Marijana Habrlea i Miroslava Kosa. Plan Grada Siska o uređenju zgrade kao jedinstvenog prostora za sve odjele knjižnice, realiziran je provedbom programa Ministarstva kulture i medija za obnovu zgrada javne i društvene namjene nakon razornog potresa 2020. godine.
Bolničke zgrade Opće bolnice Dr. Ivo Pedišić Sisak bile su oštećene nakon potresa. Obnovu zgrada u sklopu bolničkog kompleksa provela je Sisačko-moslavačka županija u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, sredstvima Fonda solidarnosti EU, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna. U posljednje 4 godine, Sisačko-moslavačka županija završila je cjelovitu obnovu zgrada uprave, pedijatrije, nove i stare interne, citologije i patologije te Jodnog lječilišta.
Za sve bolničke zgrade nabavljena je i nova moderna medicinska oprema koja osigurava najvišu razinu kvalitete zdravstvenih usluga.
Nakon razornih potresa koji su pogodili sisačko područje na zgradi Doma zdravlja SMŽ u Sisku nastala su umjerena do teška konstrukcijska oštećenja (nosivi zidovi, stubište) te vrlo teška oštećenja pregradnih zidova.
Projekt cjelovite obnove obuhvaćao je konstruktivno ojačanje zgrade te druge radove do stanja potpune uporabljivosti zgrade. Nabavljena je nova medicinska oprema i namještaj u vrijednosti 600 tisuća eura.
Obnovu je provela Sisačko-moslavačka županija, u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a vrijednost radova iznosila je 5,3 milijuna EUR s PDV-om. Radovi su financirani sredstvima Fonda solidarnosti EU, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnim i županijskim sredstvima.
Zgrada Doma zdravlja SMŽ u Petrinji teško je oštećena u potresu te je dobivena suglasnost za njezinu razgradnju. Na istom mjestu Sisačko-moslavačka županija izgradila je novu zgradu jednakih dimenzija, površine 1.113,70 m2. Zgrada Doma zdravlja u Petrinji danas je potpuno nova, energetski učinkovita, a u nju je dodano i dizalo kako bi prostor bio prilagođen osobama s invaliditetom. Sukladno konzervatorskim smjernicama, zgrada sadrži elemente koji su prilikom uklanjanja građevine deponirani te ponovno ugrađeni u zamjensku građevinu na isti način kako je to bilo i u izvornoj građevini. Za ovu zgradu nabavljena je i nova medicinska oprema i namještaj.
Vrijednost radova je 1,5 milijuna eura a također je uređen i okoliš. Izgradnja nove zgrade izvedena u suradnji s Ministarstvom zdravstva. Radovi su financirani sredstvima Fonda solidarnosti EU te državnim i županijskim sredstvima.
Dom zdravlja SMŽ u Glini jedan je od objekata u sustavu zdravstva koji je također teško oštećen potresom. Radove cjelovite obnove provela je Sisačko-moslavačka županija, u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a obuhvaćali konstruktivno ojačanje zgrade te sve druge radove na unutarnjem i vanjskom uređenju zgrade.
Vrijednost radova iznosila je 1,8 milijuna eura, financiranih sredstvima Fonda solidarnosti EU, državnim i sredstvima iz županijskog proračuna.
Zgrada Hrvatskog doma izgrađena je 1951. godine. Smještena je unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Petrinje što je značilo dodatnu obavezu da se pri obnovi zadrži njezina izvorna ljepota i značaj, dok se istovremeno unapređuje funkcionalnost i sigurnost. Radovi su obuhvatili cjelokupnu obnovu građevinske konstrukcije, poboljšanje mjera zaštite od požara, pristupačnosti, te energetsku učinkovitost. Zgrada je prilagođena suvremenim potrebama uz potpuno poštivanje ambijentalnih vrijednosti i arhitektonske tradicije.
Tijekom serije potresa od 28. prosinca 2020. ova zgrada je pretrpjela značajna oštećenja, odnosno narušeno je stanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade. Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je za operaciju cjelovite obnove Odsjeka u Petrinji Učiteljskog fakulteta osiguralo ukupno 6,2 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, Mehanizma za oporavak i otpornost te Državnog proračuna.
Zgrada Odsjeka površine 2,474 m2 cjelovito je obnovljena na način da se, osim vraćanja u prethodno radno stanje, osiguralo ojačanje konstrukcije kao i povećanje energetske učinkovitosti čime bi se osigurao osuvremenjen radni prostor za 530 studenata te 37 zaposlenika Odsjeka.
Zgrada Prve osnovne škole Petrinja, pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, izgrađena je 1862. godine, a naknadno je imala nekoliko faza dogradnje. Osim arhitektonske vrijednosti, koja se očituje u pročelnom i prostornom oblikovanju, građevina ima i važnu urbanističku ulogu formirajući jednu od važnijih ulica grada koja vodi prema glavnom gradskom trgu. U obnovljenoj zgradi smjestio se područni odjel Glazbene škole Frana Lhotke i Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja.
OŠ Ivan Goran Kovačić Gora teško je oštećena u potresu te je Sisačko-moslavačka županija, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih i Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, provela cjelovitu obnovu ove škole.
Zgrada je u potpunosti razgrađena, a na njenom mjestu su napravljeni novi armiranobetonski temelji na kojima je izgrađena nova zgrada od laganih elemenata od križno lameliranog drva (Cross Laminated Timber, CLT). Škola je obnovljena po principu zgrade gotovo nulte energije koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Za školu je nabavljena nova oprema i namještaj, a radovi u vrijednosti 4,1 milijuna eura financirani su iz Fonda solidarnosti EU, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnim i županijskim sredstvima.
OŠ Glina jedna je od škola koja je tijekom razornog potresa zadobila oštećenja koja su sanirana mjerama hitne sanacije, čime je učenicima omogućeno redovno pohađanje nastave.
Osim zgrade škole, sanirane su i mala i velika sportska dvorana. Sanaciju je Sisačko-moslavačka županija provela u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Zgrada OŠ I. Kukuljević cjelovito je obnovljena bespovratnim sredstvima osiguranim temeljem Poziva Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih FSEU.2022.MZO. Zgrada se nalazi na adresi Ulica kralja Tomislava 19, u Sisku, središtu Sisačko-moslavačke županije. Oštećenja koja su zahtijevala sanaciju uzrokovana su serijom potresa s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije počevši od 28. prosinca 2020. godine. Bruto površina zgrade iznosi 3.482 m2.
Školu pohađa 255 učenika o kojima brine ukupno 45 zaposlenika nastavnog i nenastavnog profila. Za vrijeme izbivanja iz oštećene škole nastava se odvija u OŠ 22.lipnja u Sisku. Za cjelovitu obnovu školske zgrade Ministrastvo znanosti, obrazovanja i mladih isplaćeno je gotovo 6,63 milijuna EUR-a iz Fonda Solidarnosti EU, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna.
Zgrada bivše Oružane smještena je unutar obuhvata kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Karlovca (Z-2993). Izvorno je podignuta kao četverokrilna palača nakon 1783. godine, na poziciji starije, manje zgrade oružane. Odluku o izgradnji nove, veće Oružane donosi tadašnji habsburški car Josip II. uoči predstojećeg rata s Osmanskim Carstvom. Projekt potpisuje glavni karlovački graditelj toga vremena Josip Stiller.
Svojim četverokrilnim dvokatnim korpusom i oblikovanjem volumena zgrada Oružane predstavljala je zrcalni pandan kompleksu franjevačkog samostana s crkvom na suprotnoj strani središnjeg trga karlovačke Zvijezde, Trg bana Josipa Jelačića. Reprezentativno glavno pročelje, s nekadašnja tri portalna ulaza, proteže se čitavom dužinom gradskog bloka te oblikuje sjeveroistočnu stranicu trga. Stilski je riječ o primjeru baroknog klasicizma od izrazite vrijednosti.
Kao Oružana je u funkciji bila do kraja II. svjetskog rata, kada su stradanjima urušena dva krila zgrade. Nakon potresa 2020. godine, elaboratom ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije utvrđeno je da zgrada predstavlja neposrednu prijetnju i izravnu ugrozu te da je potrebno pristupiti njenom djelomičnom uklanjanju. Uklanjanje je obuhvatilo razgrađivanje svih statički nestabilnih i urušenih elemenata konstrukcije krovišta, nosivih i pregradnih zidova prvog i drugog kata uključujući međukatne konstrukcije, uz uvjet očuvanja zidova i svodova prizemlja jugoistočnog krila, vanjskog nosivog zida glavnog uličnog pročelja u etaži prizemlja te sva tri ulazna portala.
Nakon provedenog uklanjanja nužne su bile izmjene i dopune prethodno postojeće projektno-tehničke dokumentacije radi usklađivanja s trenutnim stanjem objekta i njegovom budućom rekonstrukcijom. Projektom je definirana rekonstrukcija zgrade oružane unutar postojećih prostornih gabarita građevine prije potresa.
U veljači 2025. godine u obnovljenoj zgradi bivše Oružane i formalno je otvoren Regionalni centar kompetentnosti Karlovac, sjedište budućih regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju, podsektorima strojarstvo, elektrotehnika i računarstvo te turizam i ugostiteljstvo. Na tri etaže i više od tri tisuće četvornih metara prostora smješteni su praktikumi i specijalizirani kabineti za nastavu turizma i ugostiteljstva, strojarstva te elektrotehnike i računarstva. Obnova je financirana sredstvima osiguranim iz Fonda solidarnosti EU te državnog proračuna.
Crkva Presvetog Trojstva s franjevačkim samostanom i zvonikom u Karlovcu pojedinačno je zaštićeno kulturno dobro, upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-267). Svojstvo kulturnog dobra proglašeno je temeljem umjetničkih vrijednosti i za sakralni inventar s odlikama ranog baroka, zrelog baroka i historicizima (Z-5877).
Crkva sa samostanom smještena je u središtu grada, na glavnom trgu nekadašnje karlovačke tvrđave. Crkva je jednobrodna, s lađom pravokutnog tlocrta s tri bočne kapele, pravokutno zaključenim svetištem te zvonikom jugozapadno uz lađu. Glavna lađa svođena je bačvastim svodom sa susvodnicima, a kapele kupolastim svodom, križno bačvastim svodom te kupolom na pandativima.
Samostan ima četiri krila koja s crkvom zatvaraju klaustar. U samostanu su smještena vrijedna pokretna kulturna dobra: pojedinačno zaštićena skulptura Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije baroknog autora Francesca Robbe (Z-5814), zbirka umjetnina i liturgijskih predmeta (Z-7627) te zbirka starije knjižne građe (registarskog broja P-6451).
Kompleks crkve i samostana građen je u nekoliko faza – na renesansnoj osnovi crkve, podignutoj 1580. godine, tijekom 17. stoljeća izvedeno je više nadogradnji te je provedena obnova nakon požara, dok je 18. stoljeće obilježeno zatvaranjem sklopa crkve i samostana u kompaktnu cjelinu, kao i nadogradnjama samostana i zvonika prema projektima baroknog graditelja Josipa Stillera. Pročelja su u stilu historicizma preoblikovana 1896. godine. Nakon što je oštećena u ratnim razaranjima od 1991. do 1995. godine, interventno je obnovljena nakon rata. Obnova je financirana sredstvima osiguranim iz Fonda solidarnosti EU te državnog proračuna.
„Mala zgrada gradske uprave“ smještena je unutar obuhvata zaštićene kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Karlovca (Z-2993). S obzirom na poziciju u istočnoj ugaonoj zoni građevinskog bloka kojem pripada, orijentirana je i prema središnjem gradskom trgu karlovačke Zvijezde. Podignuta je za potrebe Slunjske regimente osnovane 1764. godine.
Jednokatna uglovnica „L“ tlocrta s dva nejednako široka i dugačka krila karakteristična je vojna zgrada iz 18. stoljeća arhitektonsko-ambijentalne vrijednosti. Na spoju krila nalazi se dvokrako stubište. Iako je više puta pregrađivana, uz značajnije izmjene interijera tijekom 20. stoljeća, sačuvani su osnovni gabariti. Pročelje je jednostavno oblikovano, karakteristično za vojnu krajišku arhitekturu naglašene horizontalnosti koju pojačava profilirani razdjelni vijenac. Osim razdjelnog i pokrovnog vijenca, profilacije su svedene na jednostavne okvire prozora u žbuci; sedam prozorskih osi na sjeveroistočnom i osam prozorskih osi na jugoistočnom pročelju. Obnova je financirana sredstvima osiguranim iz Fonda solidarnosti EU, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna.
Zgrada Gradskog muzeja Karlovac pojedinačno je zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-3084). Smještena je u sjeverozapadnom dijelu karlovačke Zvijezde te glavnim pročeljem orijentirana prema nekadašnjem Trgu sv. Josipa, danas Strossmayerovom trgu.
Riječ je o najstarijoj civilnoj građevini u gradu Karlovcu, čija je izgradnja započela u prvoj polovici 17. stoljeća, a nastavljena u drugoj polovici 18. stoljeća dodatkom inicijalno drvenog dvorišnog krila, koje je na prijelazu u 19. stoljeće značajnije obnovljeno. Početkom 20. stoljeća obnovom pročelja povećane su dimenzije prozorskih otvora prvog kata te uvedeni oblikovni elementi kasnog historicizma. Zgrada je samostojeća kurija „L“ tlocrta sa širim uličnim te koso postavljenim užim dvorišnim krilom, koji s ogradnim zidom zatvaraju unutarnje dvorište. Od izrazite je vrijednosti kao najreprezentativniji primjer ranobarokne kurije prilagođene urbanom životu unutar tvrđave, sa sačuvanim oblikovnim i konstruktivnim karakteristikama.
Podignuta je kao rezidencija generala tvrđave Vuka Krste Frankopana. Nakon što je polovicom 17. st. u vlasništvu Zrinskih, promijenila je vlasnike od generala Herbersteina, baruna Patačića do Slunjske regimente. Osnutkom karlovačkog gradskog muzeja 1952. godine, zgrada mu je predana na korištenje te muzejsku namjenu zadržava do današnjeg dana. Obnova je financirana sredstvima osiguranim iz Fonda solidarnosti EU, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Medicinska škola u Karlovcu, izgrađena kao samostojeća građevina, započela je s radom 1960. godine kao “Škola za medicinske sestre”. Okvirne tlocrtne dimenzije objekta bile su 50,3 x 16,1 metara. U objektu je smješteno predvorje, hodnik, ured uprave škole, kabineti profesora, učionice, sanitarije i zbornica. Godine 1999. dograđena je sportska dvorana sa svlačionicama, spremištem i sanitarnim prostorima te je proširena knjižnica. Okvirne tlocrtne dimenzije dograđene dvorane su 17,1×10,2 metara, tako da je cjelokupna građevina Medicinske škole u konačnici bila prizemnica ukupne tlocrtne površine cca 900 m2 .
Radovi obnove nakon potresa započeli su u travnju 2023. godine, a na njih su se nadovezali radovi na Rekonstrukciji i dogradnji zgrade Medicinske škole Karlovac, financirani sredstvima Karlovačke županije. Zgrada škole je po završetku cjelovite potresne obnove te rekonstrukcije i dogradnje od početnih cca 800 m2 škola narasla na konačnih cca 4000 m2 čime su stvoreni uvjeti za povećanje kapaciteta i otvaranje novih programa kao odgovor na potrebe tržišta rada i općenito razvoj srednjoškolskog programa u području medicine.
Za osiguranje pouzdanosti odnosno povećanja globalne otpornosti na potres vodilo se sljedećim načelima: pojačavanje svih nosivih elemenata, sustavno pojačanje nadvoja koji predstavljaju slabe karike u lancu nosivosti, sustavno povezivanje okomitih zidova koji se spajaju i pojačanje zidova u kritičnim područjima konstrukcije, povezivanje sekundarnih elemenata s nosivom konstrukcijom kako bi se izbjegao gubitak stabilnosti van ravnine, sanacija temelja podbetoniravanjem. Na osnovu navedenog, pristupilo se izradi projektne dokumentacije za cjelovitu obnovu uz naglasak i na poštivanje načela „ne nanosi bitnu štetu“(do no significant harm) okolišnim ciljevima.
Zgrada na adresi Gornja Gaza 3 u Karlovcu smještena je unutar obuhvata zaštićene kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Karlovca upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-2993).
Riječ je o samostojećoj prizemnici, visokog dvostrešnog krovišta, pročelja dugog sedam osi, s centralno postavljenom ulaznom vežom. Građena je od opeke, odnosno sistemom kanatnih zidova, a pročelja imaju glatku žbuku s jednostavnim profilacijama oko prozora.
Zgrada ima posebno značenje kao rodna kuća Stjepana Mihalića te je projekt njezine obnove bio usmjeren na omogućavanje kulturnih sadržaja pod upravljanjem karlovačke Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić". Otvorenjem Mihalićeve kuće književnosti javnosti se prezentira književna ostavština obitelji Mihalić te omogućuje organizacija kulturnih, informacijskih i obrazovnih sadržaja, kao i rezidencijalnih programa. Obnova je financirana sredstvima osiguranim iz Fonda solidarnosti EU, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Konstrukcijska obnova zgrada graditeljske baštine na potresom pogođenim područjima nužno je otvarala nova stručna poglavlja i istraživačke teme iz graditeljske i šire povijesti, što je vidljivo i na primjerima obnove karlovačke graditeljske baštine. U svrhu dokumentiranja te s ciljem upoznavanja šire i stručne javnosti s pojedinostima i specifičnostima zahtjevnog zahvata konstrukcijske obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, snimljen je dokumentarni film o tijeku konstrukcijske obnove nakon potresa 2020. godine provedene na Crkvi Presvetog Trojstva s franjevačkim samostanom, u produkciji tvrtke Digitalni tisak d.o.o. iz Karlovca, producenta Srećka Radelića, prema scenariju Sonje Kočevar, te snimatelja i montažera Jure Radelića. Pokrovitelj produkcije filma je Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda.